Piše: Dragiša DOŽIĆ
Zapad kiritikuje Kinu zbog agresivnog ponašanja u teritorijalnim razmiricama sa susjedima, a Rusiju zbog agresivnosti i ukrajinske krize.
SAD „prva zemlja demokratije” i EU, uvođenjem ekonomskih sankcija, nijesu zatekli predsjednika Putina uljuljkanog ogromnom podrškom svog naroda i velikom popularnošću u svijetu. Poučen iskustvom iz prošlosti da Amerika kao velika i moćna sila nastoji da sačuva svoju „izuzetnost” u svjetskim razmjerama i stav „da je dobro sve što njena Vlada radi u drugim državama”, Putinu nije promakla primjena dvostrukih aršina i politike svršenog čina, koje su u upravljanju međunarodnim krizama, obilato koristili lideri zapadnih zemalja.
Zbog čega se opet sprovodi politika dvostrukih aršina kada je riječ o SAD i Rusiji? Rusiji se prabacije zbog toga što interveniše u Ukrajini da bi zaštitila svoje geostrateške interese, ali se ništa ne kaže ili se stidljivo (oprezno) reaguje kada SAD napada i razara suverene države i narode da bi zaštitila svoje interese (Sirija, Irak, Srbija, Libija i druge države).
Sagledavajući novonastale okolnosti, Vladimir Putin je intenzivirajući spoljnotrgovinske razmjene sa Kinom i Indijom i novim investicionim ulaganjima, teških na stotine milijardi dolara, potpisivanjem memoranduma sa Turskom o gradnji gasovoda i uključivanjem u Evroazijsku zajednicu, na putu da amortizuje ekonomsku štetu, nastalu uvođenjem ekonomskih sankcija od strane EU i Amerike. Trend pada rasta ruske privrede prouzrokavan je drastičnim padom cijene nafte i gasa i obustavljanjem trogovinske razmjene sa zemljama EU. Posjete predsjednika Putina Turskoj, Kini i Indiji i dobri bilateralni i trgovinski odnosi sa Brazilom, Veneculeom i drugim državama Latinske Amerike, kao i pokušaji da učini zemlje zapadnog Balkana ekonomski i politički zavisnim, zadaju veliku glavobolju Briselu, Bonu i Vašingtonu.
Rusija Indiju uvažava kao najbližeg prijatelja i strateškog partnera. Putin to partnerstvo doživljava kao „privilegovano”, za šta ima osnova, jer je Indija, tokom hladnog rata, bila bliža Sovjetskom Savezu, nego Amarici, a sada se nije priključila sankcijama prema Rusiji. Putin je poslednjom posjetom Indiji produbio bilaterlane odnose i potpisao desetak međunarodnih sporazuma. Indija je poslednje dvije decenije postala važna članica G-20 i BRIKS-a, držva najbrže rastućih ekonomija (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južana Afrika).
Indijsko-ruska vojna saradanja datira od 1963. godine, isporukom prvih MIG-ova i drugih vojnih sredstava u vrijednosti desetine milijardi dolara. Nedavnom posjetom Putina Indiji, uspostavljena je nova oblast saradnje u civilnom vazduhoplovstvu, zajedničkom proizvodnjom putničkih aviona, dogovorena izgradnja 24. nuklearne centrale, gradnja gasovoda od Sibira do Indije, koja uvozom podmiruje 80 posto svojih potreba.
Pažnju javnosti je posebno privukla posjeta predsjednika Valdimira Putina Turskoj, u decembru 2014. godine i potpisivanje memoranduma o razumijevanju i izgradnji gasovoda, koji će ruski gas dovesti na granicu Turske i Grčke. Tokom ove godine Rusija će započeti izgradnju prve nuklearne elektrane u Turskoj – posao vrijedan 20 milijardi dolara. Potpisivanjem memoranduma o razumijevanju, Vladimir Putin i Redžep Erdogan odlučili su da okrenu novu stranicu u istroriji dobrosusjedskih odnosa između Rusije i Turske. Najava rusko-turskog približavanja stavova o spornim pitanjima predstavlja geopolitički zaokret i novo prestrojavanje na međunarodnoj sceni, utoliko prije što je Turska članica NATO alijanse i kandidat za člana EU od 1999. godine.
Potpisivanjem memoranduma s Moskovom, postalo je očigledno da Turska nije zemlja koja će čekati da o njenoj sudbini odlučuju veliki i jedina je članica NATO-a, koja nije uvela sankicije Rusiji, na bazi briselskih odluka.
– Rusija i Kina udruženim snagama mogu da riješe sve aktuelne probleme i obave sve zadatke – rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin, uoči samita grupe BRIKS, koja skuplja brzorastuće privrede Barzila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike. BRIKS, Šangajska organizacija za saradnju (ŠOS) i Evroazijska ekonomska unija srž su novog međunarodnog poretka multipolarnog svijeta i ishod upravo završenog sastanka lidera članica novoosnovanih međunarodnih organizacija.
„Lideri Rusije i Kine, koje su članice BRIKS-a i ŠOS-a, izložili su u Ufi program zbližavanja država članica svih organizacija, jačanja njihove saradnje u oblasti nuklearne energije i energetike, zajedničke borbe protiv terorizma, daljih finansijskih intervencija, ali i otvranju prema zemljama u okruženju, posebno Aziji”, prenio je „Sputnjak”.
U međuvremenu, dogovorom u Ufi, Indija i Pakistan postali su novi punopravni članovi Šangajske organizacije za saradnju, dok je Kina najavila tijesnu saradnju sa Avganistanom, a Tadžikistan zatražio da Iran što prije postane član ŠOS-a. Tješnja saradnja BRIKS-a i ŠOS-a sa Evroazijskom ekonomskom unijom (koja je osnovana na inicijativu Rusije), kako su prenijeli mediji, za Putina je znak „moćnog ekonomskog prodora država tog dijela svijeta”.
(Nastaviće se)